Evropska unija i Savezna Republika Njemačka kontinuirano podržavaju projekte energijske efikasnosti s ciljem prelaska na održivu ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika. Dok je energijska efikasnost već duži niz godina ključni prioritet u Evropi, prema riječima stručnjaka, u Bosni i Hercegovini je tek u posljednje vrijeme povećan interes za ulaganja u sistem uštede i smanjenje zagađenja okoline.

Ovaj članak će istražiti zašto je energijska efikasnost važna, kako može koristiti pojedincima, preduzećima i planeti, koliko su mali koraci na ovom putu bitni, te u tom kontekstu objasniti značaj projekta EU4Business Recovery, koji sufinansiraju Evropska unija i SR Njemačka, kao i komponentu Green Recovery, koju GIZ implementira u ime Njemačke vlade.

Energijska efikasnost je vitalni aspekt savremenog života i posljednjih godina postaje gorući problem. Može pomoći u očuvanju resursa, smanjiti emisije stakleničkih gasova i imati ekonomske koristi za pojedince i preduzeća. Primjenom energijski efikasnih praksi u svakodnevnom životu možemo značajno uticati na životnu sredinu i ekonomiju.

Termin “staklenik” obično se odnosi na vrstu strukture koja se koristi za baštovanstvo i napravljena je od transparentnih materijala kao što su staklo ili plastika. Ove strukture propuštaju sunčevu svjetlost i zadržavaju toplotu unutra, stvarajući toplo i vlažno okruženje koje je idealno za uzgoj biljaka.

Međutim, u kontekstu klimatskih promjena ovaj termin ima negativnu konotaciju. Efekat staklenika je prirodni fenomen koji se na Zemlji događa milionima godina i od suštinskog je značaja za život na našoj planeti. Bez efekta staklenika, Zemljina površina bi bila previše hladna da podrži većinu oblika života. Ljudske aktivnosti, poput sagorijevanje fosilnih goriva i sječe šuma, povećale su količinu stakleničkih gasova u atmosferi, uzrokujući zagrijavanje planete neviđenom brzinom.

“Efikasnost općenito znači djelotvornost, odnosno efikasnošću mjerimo sa koliko smo sredstava i aktivnosti postigli neki rezultat i kakav je kvalitet postignutih rezultata. U kontekstu energije, mjerimo utrošak energije po jedinici proizvoda ili obavljene usluge. Što je utrošak energije po jedinici mjere manji, to smo efikasniji. Uz to, smanjujemo i emisiju zagađenja”, objasnila je Sanda Midžić Kurtagić iz CENER-a, dodajući da u odnosu na period do 2015. godine, kada se o potrošnji energije nije naročito vodilo računa, u posljednje vrijeme industrijska poduzeća u Bosni i Hercegovini kontinuirano rade na poboljšanju energijske efikasnosti.

Pozitivni učinci uvođenja energijske efikasnosti u preduzeća

No, šta je sa zagađenjem i emisijom štetnih tvari koje se stvaraju u proizvodnji? Te kako ulaganje u energijsku efikasnost može imati pozitivan učinak u kontekstu ublažavanja efekata klimatskih promjena?

Za preduzeća, određene efikasne strategije uključuju nadogradnju energijski efikasne opreme, implementaciju sistema upravljanja energijom, poboljšanje izolacije zgrada, a svemu prethodi energijska revizija kompanija.

Prema Sandinim riječima, preduzeće „Ramex“ iz Kladnja je dobar primjer odgovornog preduzeća iz sektora drvne industrije, koje je napravilo analizu svih glavnih i pomoćnih proizvodnih procesa i prepoznalo područja na kojima treba intervenisati kako bi se poboljšala energijska efikasnost.

“Sva ulaganja koja su imali vremenom će se isplatiti, jer će se zbog uštede energije troškovi smanjiti. Najčešće ovakve mjere imaju povratni period investicije do tri godine”, kazala je Midžić-Kurtagić.

Kako objašnjava Jasminka Hadžiabdić, iz preduzeća „Ramex“ najteži korak za kompanije je saznanje o lošim praksama koje vode ka gubicima toplotne i električne energije.

“Naše preduzeće se već dugi niz godina bavi proizvodnjom namještaja od punog drveta, prevashodno bukve. U svom proizvodnom ciklusu krećemo od trupca, a završavamo sa proizvodom upakovanim u kutiju i spremnim za prodaju. Najveći kupac za koga smo radili nepunih 20 godina je bila švedska IKEA. Upravo zahvaljujući ovoj saradnji smo usvojili značajan broj dobrih praksi koje i danas primjenjujemo”, kazala je Hadžiabdić.

Revizija energijske efikasnosti, kako tvrdi Hadžiabdić je važan korak ka smanjenju potrošnje energije i uštedi novca na računima za energiju. Identifikovanjem mogućnosti za poboljšanje, vlasnici zgrada i menadžeri objekata mogu donositi odluke o tome kako dati prioritet unapređenju energijske efikasnosti i investicijama.

“Od prošle godine radimo uporedno na dugoročnim i kratkoročnim planovima. Angažovali smo konsultantsku kuću za izradu energijske revizije jer želimo da dobijemo objektivnu sliku naših najvećih gubitaka energije kao i naših najvećih potencijala u dijelu investiranja kako bismo u budućnosti sanirali velike gubitke i stvorili preduslove za proizvodnju električne energije iz vlastitih (obnovljivih) izvora”, objasnila je Hadžiabdić.

Kompanija A.D. LOGISTIC d.o.o. iz Mostara sprovodi energijsku reviziju u sklopu EU4BusinessRecovery projekta, koji finansira Evropska unija.

“Mišljenja sam da je izrada energijske revizije veoma bitna jer nam je krajnji cilj zelena ekonomija koja će u budućnosti biti dominantna stavka u poslovanju, te da kompanije koje ne budu okrenute prema istoj neće moći odgovoriti zahtjevnim tržišnim pravilima. Izradom energijskog audita dobijamo informacije koja ulaganja i promjene su potrebni kako bi povećali energijsku efikasnost poslovnog objekta”, kazao je Zlatko Katica, voditelj projekta u A.D. LOGISTIC.

Iz preduzeća „Ramex“ objašnjavaju kako su odlučili krenuti malim koracima i početi sa jednostavnim i jeftinim rješenjima, a nakon toga se pripremiti za veće i kompleksnije investicije koje će donijeti dugoročnu koristi.

“Prethodnih godina smo uradili neke manje projekte: postavljanje rasvjete na senzore u svim pratećim objektima, električni viljuškari (umjesto dizel motora), zamjena sigurnosnih ventila od kompresora do mašina, dodatna izolacija toplovoda, izmjena rasvjete u proizvodnim halama gdje smo rasvjetna tijela spustili i usmjerili prema radnim procesima, postavljanje led rasvjete, nabavka električnog paletara, dodatna izolacija toplovoda”, objasnila je Hadžiabdić.

Početak energijske tranzicije u BiH

Zlatko Katica iz A.D. LOGISTIC-a je kazao da Bosna i Hercegovina, uprkos svijetlim primjerima, trenutno zaostaje za preduzećima koje posluju na evropskom tržištu, te da smo trenutno u početnoj fazi ulaganja u energijsku efikasnost.

“Posljednjih par godina svjedoci smo prilagođavanju kompanija iz BiH uslovima i načinima poslovanja na inozemnom tržištu čime se kompanije sve više odlučuju za izradu energijske revizije, ne smatraju ih više “nepotrebnim bacanjem para”, te stavljaju fokus poslovanja na zelenu ekonomiju”, kazao je Katica.

Nacionalne vlade širom Evrope također imaju svoje politike i inicijative energijske efikasnosti, koje mogu uključivati finansijske podsticaje za poboljšanje energijske efikasnosti, javne obrazovne kampanje i obavezne standarde energijske efikasnosti za zgrade i aparate.

GIZ je u okviru projekta EU4BusinessRecovery započeo saradnju sa Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo kako bi zajedno podržali energijsku tranziciju za mala i srednja preduzeća s područja Kantona Sarajevo.

„Svjesni smo velikih promjena na globalnom društveno – ekonomskom planu i shodno tome energetske krize koja je generirala nezapamćen rast cijena energenata koje, uz sve druge izazove s kojima se privreda suočava, predstavljaju dodatne brige i troškove. S duge strane, energijska tranzicija i proces dekarbonizacije, u narednih nekoliko godina, su neminovnost za sve naše kompanije koje izvoze u Evropsku uniju, zbog čega smatramo da je naša obaveza da budemo na raspolaganju našim privrednicima, kako bismo im bar dijelom olakšali ovaj period tranzicije i prilagodbe“, pojasnio je Adnan Delić, ministar Ministarstva privrede KS.

S obzirom da GIZ BiH u ime njemačke vlade već provodi program energijske tranzicije za mala i srednja preduzeća, saradnja sa Ministarstvom privrede KS omogućit će kvalitetniju i efikasniju implementaciju projekta.

„Zajedno s Ministarstvom privrede ćemo sufinansirati izradu energijske revizije i njenu implementaciju za određeni broj malih i srednjih preduzeća s područja Kantona Sarajevo koje iskažu interes i prijave se na javni poziv koji je trenutno otvoren,“, kazala je Danija Krieg, menadžerica projekta EU4BusinessRecovery.

Evropska unija, kao i SR Njemačke, finansiraju i podržavaju niz projekata energijske efikasnosti, uključujući istraživačke i inovacione projekte, regionalne razvojne projekte i finansiranje mjera energijske efikasnosti u javnom sektoru. Ovi projekti pomažu u smanjenju potrošnje energije, smanjenju emisije stakleničkih gasova i promovišu održiviju ekonomiju sa niskim emisijama ugljenika, što u konačnici ublažava posljedice negativnih klimatskih promjena.

Projekat „EU4BusinessRecovery“ ima za cilj pružanje podrške Bosni i Hercegovini u ublažavanju posljedica izazvanih pandemijom COVID-19. Projekat je vrijedan 13,7 milona eura, a sufinansiraju ga Evropska unija sa 13 miliona eura i Savezna Republika Njemačka sa 700 hiljada eura. Zajedno ga provode GIZ, ILO i UNDP.

Green Recovery je komponenta EU4BusinessRecovery projekta, kojeg finanisira Njemačka vlada, a implementira GIZ.

Za više informacija o projektu EU4BusinessRecovery (GIZ) kontaktirajte:

Mirna Mekić, Communications Specialist

Tel: +(387) 33 564 533 or 061 699 853

E-mail: [email protected]