U Privrednoj komori Republike Srpske u Banja Luci, u sklopu komponente Green Recovery projekta COVID-19 Investment Response kojeg finansira Vlada SR Njemačke, a provodi Deutsche Gesallshaft fur Internationale Zusamenarbeit (GIZ), protekle sedmice održana je radionica na temu „Zeleni poslovni modeli u metalnoj industriji“, a dan kasnije i online predavanje na istu temu s akcentom na drvnu industriju.

Učesnicima radionica prezentovani su primjeri primjene najboljih raspoloživih tehnika „ozelenjavanja“ u proizvodnji, takozvane cirkularne ekonomije, s ključnim ciljem dekarbonizacije, odnosno smanjivanja karbonskog otiska. Predavači su rekapitulirali teme koje su vrlo detaljno obrađene u dva priručnika, ranije publikovana ali i trenutno dostupna na stranici www.zelenaekonomija.ba

Temu „Zeleni poslovni modeli i ključne politike pokretači zelenog poslovanja“ prezentirala je prof. dr. Sanda Midžić-Kurtagić sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu. Predavanje je pored prezentacije Zelenih proizvoda, proizvodnih procesa i operacija, lanaca snabdijevanja i poduzeća, obuhvatilo i upoznavanje učesnika sa brojnim pokretačima zelene tranzicije koji obuhvataju strategije, direktive, planove i agende. Također, predstavljene su osnovne dimenzije Integriranog energijskog i klimatskog plana (National Energy and Climate Plan) koji sveobuhvatno integrira energijske i klimatske ciljeve, politike i mjere. No, najveći dio predavanja je svakako posvećen pojmu i modelu cirkularne ekonomije, koja omogućava ne samo korištenje onoga što u procesu proizvodnje postane otpad već i stvara prostor za inovacije.

„Cirkularna ekonomija predstavlja kontinuirano iskorištavanje resursa u njegovim transformiranim oblicima. U tom kontekstu vrlo zanimljiv je primjer „zelenog aluminija“ koji se ne dobiva iz boksita nego iz limenki, daljom reciklažom“, istakla je profesorica Midžić-Kurtagić i dodala:

„Da bi smo planirali, moramo imati egzaktne podatke o emisijama ugljičnog dioksida. Metaloprerađivačka industrija najveći je izvoznik BiH sa 37% ukupnog izvoza, ali je ujedno i najveći zagađivač. Programi ozelenjavanja možda jesu trenutno u modi, ali je to zaista i potreba. Moramo biti svjesni lanca proizvodnje i potrebe da se što prije uvedu zelene reforme, jer u skladu s onim na šta se obavezala EU, inostrani kupci neće željeti kupovati proizvode prljave industrije.“

Prema Evropskom zelenom planu krajnji cilj EU je postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. Ovaj paket inicijativa obuhvaća inicijative iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog finansiranja. Sve te inicijative međusobno su snažno povezane.

U završnom predavanju „Tehnike za kontrolu emisija u zrak i tehnike za smanjenje otpada“ profesorica Midžić–Kurtagić apostrofirala je značaj LEAN menadžerske filozofije. Provedbom LEAN strategije osim što se smanjuje količina otpada, povećava se i produktivnost radnika, smanjuje vrijeme proizvodnje te povećava iskorištenost ulazne sirovine.

Zaključak je da su zeleni poslovni modeli dvostruko koristni, jer osim što doprinose smanjenju zagađenosti, minimiziraju finansijske gubitke kompanija i opstanak na tržištu.

„Upravljanje proizvodnim procesom je suština dobrog poslovanja. To podrazumijeva upravljanje ljudima, sistemom, potrošnjom. Smanjenjem gubitaka energije spriječavamo finansijski gubitak i na kraju gubitak tržišta. Gubitak resursa, a tu mislimo na vodu, energiju i sirovine, dovodi do gubitka novca, potom gubitka klijenta, a onda na kraju i gubitka tržišta.“

80 posto energije kompresora se baca

Doc. dr. Almin Halać prezentirao je zanimljive primjere na koji način je moguće spriječiti enormne gubitke energije u proizvodnim halama, što se naposlijetku odražava na dobit kompanija.

„U metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji ono što je svima zajedničko jesu pomoćni procesi. Jako bitna tema o kojoj bi se moglo mnogo češće razgovarati i osvještavati proizvođače jesu kompresori. Ovi uređaji koriste komprimirani zrak, gdje se 80% energije baca, te očito postoji veliki potencijal za uštedu energije. Rekuperacijom neiskorištene energije kompresora, instalacijom regulatora i sistema za kompenzaciju energije, efikasnijim sistemom hlađenja i toplotnom izolacijom cijevi mogu se napraviti ogromne uštede, a samim tim smanjiti emisija štetnih gasova“ istakao je Halać.

Inventar hemikalija donosi brojne benefite

Inženjerka hemije Ena Markotić iz Udruženja Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 govorila je na temu održivog upravljanja hemikalijama i otpadnim vodama.

„Inventar hemikalija donosi brojne benefite za proizvođače. On podrazumijeva kontrolu rizika, optimizaciju zaliha, što smanjuje troškove, potom smanjenje gubitaka i sprječavanje nesreća. Ako je neka hemikalija vrlo toksična, rješenje je u upotrebi zelenih hemikalija“, naglasila je Markotić.

Kada je u pitanju održivo upravljanje vodama, voda se najčešće koristi za hlađenje uređaja, a flotacija se najčešće koristi za smanjenje onečišćenja vode.

Učesnici radionice bili su predstavnici širokog spektra metalskih zanimanja, među njima kompanije koje se bave proizvodnjom pametnih brojila potrošnje električne energije, paletiranja i distribucije voća i povrća, te čeličnih konstrukcija.

Nakon završetka radionica izrazili su zadovoljstvo održanim radionicama kao vidom edukacije i sticanja novih saznanja ali i smjernica, budući da se kao izvoznici već suočavaju sa zahtjevima inostranih preduzeća vezano za postizanje karbonske neutralnosti, resursne efikasnosti, hemikalijske sigurnosti i uspostavu cirkularnih poslovnih modela, izazovima pred kojima se nalaze metaloprerađivačka i drvna industrija.